NOVOSTI I OBAVIJESTI

Veliki raskol iz 1054. označava rascjep kršćanstva na Rimokatoličku crkvu na Zapadu i Pravoslavnu crkvu na Istoku, kao vrhunac stoljetnih političkih, kulturnih i teoloških tenzija. Glavni kamen spoticanja bio je zahtjev rimskog pape za vrhovnim autoritetom, što je...

GOSTI prof. dr. sc. Mirko Bilandžić (Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet) izv. prof. dr. sc. Petar Popović (Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti) izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap (Sveučilište obrane i sigurnosti „dr. Franjo Tuđman”) doc. dr. sc....

The complexity of religious experience proves to be a tough challenge for all academic and scientific disciplines attempting to define and analyze it more closely. The neuroscience of religion is one of the contemporary efforts to explore the relationship between...

GOSTI dr. sc. Davor Pećnjak [Institut za filozofiju (Zagreb)] prof. dr. sc. Hrvoje Štefančić (Hrvatsko katoličko sveučilište) prof. dr. sc. Danijel Tolvajčić (Sveučilište u Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet) VODITELJ dr. sc. Boris Kožnjak [Institut za filozofiju...

U složenim ratnim, diplomatskim i političkim okolnostima nakon Drugog svjetskog rata na prostorima Zapadne Hrvatske Katolička crkva je imala važnu ulogu u procesima oblikovanja novih državnih granica. Njezini su svećenici sudjelovali u stvaranju ključnih političkih i...

Predavanje donosi jasan i poticajan uvod u filozofsku misao Marthe C. Nussbaum (1947.), jedne od najutjecajnijih suvremenih etičarki. Njezina se djela bave pitanjima koja neposredno dotiču svakodnevni ljudski život: emocijama, moralnim prosuđivanjem, pravdom i...

Molitvice su usmeno-književna vrsta koja najjače ističe moć i djelovanje izgovorene riječi. Pripadaju usmeno prenošenim tekstovima u stihu ili posebnome ritmičkom govoru i zrcale religijski svjetonazor kazivača. One su, kao i vjera, življeni odgovor čovjeka na pitanja...

Memorija snabdijeva iseljenika sadržajima koji potiču nostalgiju za domom/domovinom, iskustvo gubitka ili, pak, utjehu i nadu u bolje sutra, ovisno o veličini gubitka i sposobnosti svakoga pojedinca da se prilagodi ili prepusti osjećaju beznađa. Sjećanje i s njime...

Prva sustavna teorija o postanku života što ju je dvadesetih godina prošloga stoljeća postavio ruski biokemičar Aleksandr Ivanovič Oparin (Александр Иванович Опарин; 1894.-1980.), pala je u zaborav nakon pojave novih, od nje vrlo različitih teorija. Oparin polazi od...