Revolucije su nagle i radikalne društvene, političke ili ekonomske promjene, često praćene nasiljem. Stoga je njihovo pokretanje etički upitno. Ipak, povijest pokazuje da i nasilne revolucije mogu donijeti moralno značajne ishode – Francuska revolucija pridonijela je ostvarenju ljudskih i građanskih prava. U izlaganju ispitujem mogu li se revolucije shvatiti kao instrumenti moralnog napretka. Najprije uspoređujem Kantovu osudu revolucije s Lockovim povoljnijim gledištem, a zatim razmatram naturalističku teoriju Allena Buchanana (1948.) koja analizira empirijsku dinamiku revolucionarnih pokreta. Na kraju tvrdim da revolucije nisu instrumenti moralnog napretka u normativno-pravnom smislu, ali mogu biti uvjetni instrumenti na epistemološkoj i povijesno-institucionalnoj razini – potičući javnu artikulaciju moralnih ideja i dugoročne procese moralnog učenja i institucionalne promjene.
GOST
dr. sc. Tvrtko Jolić (Institut za filozofiju, Zagreb)
MJESTO I VRIJEME ODRŽAVANJA
Fakultet filozofije i religijskih znanosti (Jordanovac 110), utorak, 26. svibnja 2026., 15:30 h, dvorana p. P. H. Kolvenbach SJ
