I znanstveni realizam i kršćanska filozofija podrazumijevaju stvarnost svemira čineći ga podložnim znanstvenoj analizi. Međutim, naturalizam lišava svemir svake teleologije jer njegovu teleonomiju promatra kao proizvod početne slučajnosti praćene kontinuiranom evolucijom (apsolutna kontingentnost): ništa ne transcendira svemir već ga pokreću znanstveno predvidljivi prirodni zakoni. Nasuprot tome, oslanjajući se na otkrivenje (objavu itd.), kršćanska filozofija poistovjećuje naturalističku teleonomiju s teističkom teleologijom te promovira koncept Stvoritelja koji uzrokuje te održava svu stvarnost. Međutim, budući da pozitivna znanost (koja nudi naturalistički model) ne posjeduje metafizičke sposobnosti, a metafizika (koja promišlja teistički model) ne provodi znanstvene eksperimente, može se ustvrditi da obama modelima nedostaje potpuna epistemička opravdanost – svaki koncept se djelomično oslanja na vlastito uvjerenje. To ih pak čini filozofski usporedivima i posljedično postavlja dilemu da li naturalistički model opovrgava teistički ili teistički super(im)ponira naturalistički.
PREDAVAČ
doc. dr. sc. Petar Tomev Mitrikeski, dipl. ing. (Sveučilište u Zagrebu, Fakultet filozofije i religijskih znanosti)
MJESTO I VRIJEME ODRŽAVANJA
Predavanje će se održat na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti (Jordanovac 110) u dvorani p. P.H. Kolvenbach SJ u utorak, 3. prosinca 2024. s početkom u 15:30 h
